1. Šta je zrak? Šta je normalan zrak?
Odgovor: Atmosferu oko Zemlje navikli smo nazivati zrakom.
Zrak pod specificiranim pritiskom od 0,1 MPa, temperaturom od 20°C i relativnom vlažnosti od 36% je normalan zrak. Normalan zrak se razlikuje od standardnog zraka po temperaturi i sadrži vlagu. Kada se u zraku nalazi vodena para, nakon što se vodena para odvoji, volumen zraka će se smanjiti.
2. Koja je standardna definicija stanja zraka?
Odgovor: Definicija standardnog stanja je: stanje zraka kada je pritisak usisavanja zraka 0,1 MPa, a temperatura 15,6 °C (definicija domaće industrije je 0 °C) naziva se standardnim stanjem zraka.
U standardnom stanju, gustoća zraka je 1,185 kg/m3 (kapacitet ispuha zračnog kompresora, sušilice, filtera i ostale opreme za naknadnu obradu označen je protokom u standardnom stanju zraka, a jedinica se piše kao Nm3/min).
3. Šta je zasićeni, a šta nezasićeni zrak?
Odgovor: Na određenoj temperaturi i pritisku, sadržaj vodene pare u vlažnom zraku (tj. gustoća vodene pare) ima određenu granicu; kada količina vodene pare sadržane na određenoj temperaturi dostigne maksimalni mogući sadržaj, vlažnost zraka u tom trenutku naziva se zasićen zrak. Vlažan zrak bez maksimalno mogućeg sadržaja vodene pare naziva se nezasićeni zrak.
4. Pod kojim uslovima nezasićeni vazduh postaje zasićen vazduh? Šta je „kondenzacija“?
U trenutku kada nezasićeni zrak postane zasićeni zrak, tečne kapljice vode će se kondenzovati u vlažnom zraku, što se naziva "kondenzacija". Kondenzacija je uobičajena. Na primjer, vlažnost zraka ljeti je vrlo visoka i lako je formirati kapljice vode na površini vodovodne cijevi. Zimi ujutro, kapljice vode će se pojaviti na staklenim prozorima stanara. To je vlažan zrak hlađen pod stalnim pritiskom kako bi dostigao tačku rose. Rezultat je kondenzacije zbog temperature.
5. Šta su atmosferski pritisak, apsolutni pritisak i manometarski pritisak? Koje su uobičajene jedinice za pritisak?
Odgovor: Pritisak koji na Zemljinu površinu ili površinske objekte izaziva vrlo debeli sloj atmosfere koji okružuje površinu Zemlje naziva se "atmosferski pritisak", a simbol je Ρb; pritisak koji direktno djeluje na površinu posude ili objekta naziva se "apsolutni pritisak". Vrijednost pritiska počinje od apsolutnog vakuuma, a simbol je Pa; pritisak mjeren manometrima, vakuummetrima, cijevima u obliku slova U i drugim instrumentima naziva se "manometarski pritisak", a "manometarski pritisak" počinje od atmosferskog pritiska, a simbol je Ρg. Odnos između ta tri faktora je...
Pa=Pb+Pg
Pritisak se odnosi na silu po jedinici površine, a jedinica pritiska je N/kvadrat, označena kao Pa, nazvana Pascal. MPa (MPa) se obično koristi u inženjerstvu.
1MPa=10 šestine potencije Pa
1 standardni atmosferski pritisak = 0,1013 MPa
1kPa=1000Pa=0,01kgf/kvadrat
1MPa=10 šestine Pa=10,2kgf/kvadrat
U starom sistemu jedinica, pritisak se obično izražava u kgf/cm2 (kilogram-sila/kvadratni centimetar).
6. Šta je temperatura? Koje su uobičajeno korištene jedinice za temperaturu?
A: Temperatura je statistički prosjek termičkog kretanja molekula neke supstance.
Apsolutna temperatura: Temperatura koja počinje od najniže granične temperature kada se molekule gasa prestanu kretati, označena kao T. Jedinica je "Kelvin", a simbol jedinice je K.
Celzijusova temperatura: Temperatura koja počinje od tačke topljenja leda, jedinica je "Celzijus", a simbol jedinice je ℃. Pored toga, britanske i američke zemlje često koriste "Farenhajtovu temperaturu", a simbol jedinice je F.
Konverzijski odnos između tri temperaturne jedinice je
T (K) = t (°C) + 273,16
t(F)=32+1,8t(℃)
7. Koliki je parcijalni pritisak vodene pare u vlažnom zraku?
Odgovor: Vlažan zrak je mješavina vodene pare i suhog zraka. U određenoj zapremini vlažnog zraka, količina vodene pare (po masi) je obično mnogo manja od količine suhog zraka, ali zauzima istu zapreminu kao i suhi zrak. , također imaju istu temperaturu. Pritisak vlažnog zraka je zbir parcijalnih pritisaka sastavnih plinova (tj. suhog zraka i vodene pare). Pritisak vodene pare u vlažnom zraku naziva se parcijalni pritisak vodene pare, a označava se kao Pso. Njegova vrijednost odražava količinu vodene pare u vlažnom zraku, što je veći sadržaj vodene pare, to je veći parcijalni pritisak vodene pare. Parcijalni pritisak vodene pare u zasićenom zraku naziva se zasićeni parcijalni pritisak vodene pare, a označava se kao Pab.
8. Kolika je vlažnost zraka? Kolika je vlažnost?
Odgovor: Fizička veličina koja izražava suhoću i vlažnost zraka naziva se vlažnost. Uobičajeno korišteni izrazi za vlažnost su: apsolutna vlažnost i relativna vlažnost.
Pod standardnim uslovima, masa vodene pare sadržane u vlažnom vazduhu u zapremini od 1 m3 naziva se "apsolutna vlažnost" vlažnog vazduha, a jedinica je g/m3. Apsolutna vlažnost samo pokazuje koliko vodene pare se nalazi u jedinici zapremine vlažnog vazduha, ali ne ukazuje na sposobnost vlažnog vazduha da apsorbuje vodenu paru, odnosno stepen vlažnosti vlažnog vazduha. Apsolutna vlažnost je gustina vodene pare u vlažnom vazduhu.
Odnos stvarne količine vodene pare sadržane u vlažnom zraku i maksimalno moguće količine vodene pare na istoj temperaturi naziva se "relativna vlažnost", koja se često izražava sa φ. Relativna vlažnost φ je između 0 i 100%. Što je vrijednost φ manja, zrak je suvlji i kapacitet apsorpcije vode je veći; što je vrijednost φ veća, zrak je vlažniji i kapacitet apsorpcije vode je slabiji. Kapacitet apsorpcije vlage vlažnog zraka također je povezan s njegovom temperaturom. Kako temperatura vlažnog zraka raste, pritisak zasićenja se shodno tome povećava. Ako sadržaj vodene pare u ovom trenutku ostane nepromijenjen, relativna vlažnost φ vlažnog zraka će se smanjiti, odnosno kapacitet apsorpcije vlage vlažnog zraka će se povećati. Stoga, tokom instalacije prostorije sa kompresorom zraka, treba obratiti pažnju na održavanje ventilacije, snižavanje temperature, sprječavanje odvodnje i nakupljanje vode u prostoriji kako bi se smanjila vlaga u zraku.
9. Šta je sadržaj vlage? Kako izračunati sadržaj vlage?
Odgovor: U vlažnom zraku, masa vodene pare sadržane u 1 kg suhog zraka naziva se "sadržaj vlage" vlažnog zraka, što se uobičajeno koristi. Da bi se pokazalo da je sadržaj vlage ω gotovo proporcionalan parcijalnom pritisku vodene pare Pso i obrnuto proporcionalan ukupnom pritisku zraka p, ω tačno odražava količinu vodene pare sadržane u zraku. Ako je atmosferski pritisak uglavnom konstantan, kada je temperatura vlažnog zraka konstantna, Pso je također konstantan. U ovom trenutku, relativna vlažnost se povećava, sadržaj vlage se povećava, a kapacitet apsorpcije vlage se smanjuje.
10. Od čega zavisi gustina vodene pare u zasićenom vazduhu?
Odgovor: Sadržaj vodene pare (gustoća vodene pare) u zraku je ograničen. U rasponu aerodinamičkog pritiska (2MPa), može se smatrati da gustoća vodene pare u zasićenom zraku ovisi samo o temperaturi i nema nikakve veze s pritiskom zraka. Što je temperatura viša, veća je gustoća zasićene vodene pare. Na primjer, na 40°C, 1 kubni metar zraka ima istu gustoću zasićene vodene pare bez obzira na to je li njegov pritisak 0,1MPa ili 1,0MPa.
11. Šta je vlažan zrak?
Odgovor: Zrak koji sadrži određenu količinu vodene pare naziva se vlažan zrak, a zrak bez vodene pare naziva se suhi zrak. Zrak oko nas je vlažan zrak. Na određenoj nadmorskoj visini, sastav i udio suhog zraka su u osnovi stabilni i nemaju poseban značaj za toplinske performanse cijelog vlažnog zraka. Iako sadržaj vodene pare u vlažnom zraku nije velik, promjena sadržaja ima veliki utjecaj na fizička svojstva vlažnog zraka. Količina vodene pare određuje stepen suhoće i vlažnosti zraka. Radni objekt kompresora zraka je vlažan zrak.
12. Šta je toplota?
Odgovor: Toplota je oblik energije. Uobičajeno korištene jedinice: kJ/(kg·℃), cal/(kg·℃), kcal/(kg·℃), itd. 1kcal=4,186kJ, 1kJ=0,24kcal.
Prema zakonima termodinamike, toplota se može spontano prenositi sa kraja sa višom temperaturom na kraj sa niskom temperaturom putem konvekcije, provođenja energije, zračenja i drugih oblika. U odsustvu vanjske potrošnje energije, toplota se nikada ne može vratiti u prvobitno stanje.
13. Šta je osjetna toplota? Šta je latentna toplota?
Odgovor: U procesu zagrijavanja ili hlađenja, toplota koju objekat apsorbuje ili oslobađa kada mu temperatura raste ili pada bez promjene prvobitnog faznog stanja naziva se osjetna toplota. To može uzrokovati očigledne promjene u hladnoći i toploti kod ljudi, koje se obično mogu mjeriti termometrom. Na primjer, toplota apsorbovana podizanjem vode sa 20°C na 80°C naziva se osjetna toplota.
Kada objekat apsorbuje ili oslobađa toplotu, njegovo fazno stanje se mijenja (npr. gas postaje tečnost...), ali se temperatura ne mijenja. Ova apsorbovana ili oslobođena toplota naziva se latentna toplota. Latentna toplota se ne može izmjeriti termometrom, niti je ljudsko tijelo može osjetiti, ali se može eksperimentalno izračunati.
Nakon što zasićeni zrak oslobodi toplinu, dio vodene pare će prijeći u tekuće stanje, a temperatura zasićenog zraka u ovom trenutku ne pada, a taj dio oslobođene topline je latentna toplina.
14. Kolika je entalpija zraka?
Odgovor: Entalpija zraka odnosi se na ukupnu toplinu sadržanu u zraku, obično na osnovu jedinične mase suhog zraka. Entalpija se predstavlja simbolom ι.
15. Šta je tačka rose? S čime je povezana?
Odgovor: Tačka rose je temperatura na kojoj nezasićeni zrak snižava svoju temperaturu, a istovremeno održava konstantan parcijalni pritisak vodene pare (tj. održava konstantan apsolutni sadržaj vode) tako da dostigne zasićenje. Kada temperatura padne na tačku rose, kondenzovane kapljice vode će se taložiti u vlažnom zraku. Tačka rose vlažnog zraka nije povezana samo s temperaturom, već i s količinom vlage u vlažnom zraku. Tačka rose je visoka s visokim sadržajem vode, a tačka rose je niska s niskim sadržajem vode. Na određenoj temperaturi vlažnog zraka, što je viša temperatura tačke rose, to je veći parcijalni pritisak vodene pare u vlažnom zraku i veći sadržaj vodene pare u vlažnom zraku. Temperatura tačke rose ima važnu upotrebu u inženjerstvu kompresora. Na primjer, kada je izlazna temperatura kompresora zraka preniska, smjesa ulja i plina će se kondenzovati zbog niske temperature u bačvi s uljem i plinom, što će uzrokovati da ulje za podmazivanje sadrži vodu i utjecati na učinak podmazivanja. Stoga, izlazna temperatura kompresora zraka mora biti dizajnirana tako da se osigura da nije niža od temperature tačke rose pod odgovarajućim parcijalnim pritiskom.
Vrijeme objave: 17. jul 2023.
